Energija zračenja Sunca koja dolazi do zemljine površine, dakle potencijalno iskoristivo zračenja Sunca, iznosi oko 190 miliona teravat časova(Twh) godišnje. Ta je energija oko 170 puta veća od energije ukupnih rezervi uglja u svetu i kada se uporedi sa energetskim potrebama čovečanstva, koje iznose 130 hiljada Twh godišnje, dobija se podatak da je sunčeva energija koja stiže na površinu Zemlje u toku samo 6 časova dovoljna da zadovolji sve svetske potrebe na godišnjem nivou. Da bi se dobio bolji uvid u ove veličine prosečno domaćinstvo u nekim od najrazvijenijih zemalja sveta troši godišnje oko 10,000 kWh električne energije i bilo bi potrebno oko 100 000 godina da se potroši 1 TWh . Oko 37% svetske energetske potražnje zadovoljava se proizvodnjom električne energije koja je u toku 2008. godine iznosila 17 000 TWh. Ako bi se ova energija generisala fotonaponskim (FN) sistemima (sistemi koji pretvaraju solarnu energiju u električnu) skromne godišnje izlazne snage od 100 kWh po kvadratnom metru, neophodna bi bila površina od 150 x 150 km2 za akumulaciju sunčeve energije. Veliki deo ove apsorpcione površine mogao bi se smestiti na krovovima i zidovima zgrada, te ne bi zahtevao dodatne površine na tlu.
Energija sunčeve radijacije dovoljna je da proizvede prosečno 1,700 kWh električne energije godišnje po kvadratnom metru tla, a što je radijacija veća na nekoj lokaciji, veća je i generisana energija. Tropski regioni su u ovom pogledu povoljniji od ostalih regiona sa umerenijom klimom. Srednja ozračenost u Evropi iznosi oko 1,000 kWh po kvadratnom metru dok, poređenja radi, ona iznosi 1,800 kWh na Bliskom istoku.
Sunčevo zračenje u Srbiji
Potencijal sunčeve energije predstavlja 16,7% od ukupno iskoristivog potencijala OIE u Srbiji. Energetski potencijal sunčevog zračenja je za oko 30% viši u Srbiji nego u Srednjoj Evropi i intenzitet sunčeve radijacije je među najvećima u Evropi. Prosečnadnevna energija globalnog zračenja za ravnu površinu u toku zimskog perioda kreće se između 1,1 kWh/m2 na severu i 1.7 kWh/m2 na jugu, a u toku letnjeg perioda između 5,4 kWh/m2 na severu i 6.9 kWh/m2 na jugu. U cilju poređenja, prosečna vrednost globalnog zračenja za teritoriju Nemačke iznosi oko 1000 kWh/m2, dok je za Srbiju ta vrednost oko 1400 kWh/m2. Najpovoljnije oblasti u Srbiji beleže veliki broj sunčanih sati, a godišnji odnos stvarne ozračenosti i ukupne moguće ozračenosti je približno 50%. Srbija raspolaže resursima energije sunčevog zračenja znatno iznad evropskog proseka uz izuzetno povoljan sezonski raspored i da je njeno efikasno i dugoročno korišćenje neophodno osmisliti u najskorijem vremenskom periodu, između ostalog,i zbog usklađivanja sa evropskim merama i planovima u vezi obnovljivih izvora energije.
Primena solarne energije
Primena solarne energije može se ostvariti nadva načina: pretvaranjem sunčeve energije u toplotnu i pretvaranjem sunčevog zračenja u električnu energiju. Solarni sistemi za proizvodnju toplote primenjuju se u domaćinstvima, industriji, poljoprivrednim objektima i ostalim objektima koji, na primer, koriste velike količine sanitarne vode. Međutim,u poslednjih desetak godina fotonaponska (FN) konverzija sunčeve energije postala je primarna grana industrije solarnih uređaja usled velikog broja tehnoloških prednosti u odnosu na pretvaranje u toplotu i usled brzog razvoja relevantnih tehnologija i njihovih projektovanih mogućnosti.
Proizvodnja fotonaponskih uređaja se duplira svake dve godine uz prosečan godišnji porast od 48% od 2002.godine, tako da ova grana privrede pokazuje najbrži razvoj u svetu u poređenju sa svim ostalim granama energetske tehnologije. S ekonomskog aspekta, cena struje dobijene iz sunčeve energije kontinuirano pada kao rezultat tehnoloških unapređenja i rasta masovne proizvodnje, dok se očekuje da će fosilna goriva postati znatno skuplja u skoroj budućnosti. U ovom trenutku je za Srbiju opravdanije podsticati korišćenje energije sunčevog zračenja za proizvodnju toplotne i električne energije udomenu domaćinstava, industrije i nekih grana poljoprivrede zbog manjih investicionih ulaganja. Takva politika bi, između ostalog, bila korisna i zbog razvoja domaće ekonomije, kao i upošljavanja stanovništva u oblasti čistih energija. Međutim dugoročno gledano, budućnost pretvaranja sunčevog zračenja je u FN tehnologiji i njenoj integraciji sa ostalim granama tehnologije, što je i u skladu sa stavovima, planovima, ali i trenutnim stanjem u Evropskoj uniji i ostalim ekonomski vodećim zemljama sveta.
1 Comment
Dude, I must say that overall I am fairly taken with this web page. It is apparent that you know you subject matter and you are passionate about it.